Emocionalna inteligencija na poslu: zašto je poslodavci sve više traže.
Stručna sprema i radno iskustvo otvaraju vrata, ali na poslu se uspjeh sve češće prelama preko nečeg što se ne vidi u diplomi: sposobnosti da radite sa ljudima. Smiriti napet sastanak, primiti kritiku bez odbrambenog grča, motivisati kolegu koji je pao u formi, ostati pribran kad klijent eskalira - to su zadaci emocionalne inteligencije, i upravo njih poslodavci sve češće stavljaju u opise poslova i u kriterijume selekcije.
Zašto je emocionalna inteligencija važna na poslu?
Emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja emocijama - svojim i tuđim - i korišćenja tih informacija u radu sa ljudima. Na poslu se ona pretvara u konkretne sposobnosti: smirivanje napetih razgovora, davanje i primanje povratne informacije, motivisanje tima, saradnju pod pritiskom i postojanost u radu sa klijentima. Meta-analiza Džozefa i Njumena pokazala je da je emocionalna inteligencija povezana sa radnim učinkom, a veza je najjača u poslovima sa visokim emocionalnim radom - gdje su odnosi i kontakt sa ljudima srž posla. Zato je poslodavci sve češće traže uz stručno znanje, naročito za uloge u vodjenju, prodaji, usluzi i timskoj koordinaciji.
Na uskom regionalnom tržištu rada, gdje za dobra mjesta konkuriše više kvalifikovanih kandidata sa sličnim formalnim profilom, emocionalne i socijalne vještine postaju ono što razlikuje. Ova stranica objašnjava šta nauka zaista kaže o vezi emocionalne inteligencije i radnog učinka, gdje ta veza jeste a gdje nije jaka, i kako da svoj rezultat izmjerite pošteno - naspram populacije, a ne kroz laskavi zabavni kviz.
Šta nauka zaista kaže o EI i radnom učinku
Veza emocionalne inteligencije i radnog učinka je stvarna, ali je nijansirana i pošteno je tako je i predstaviti. Meta-analiza Dejvida Džozefa i Danijela Njumena, koja je objedinila veliki broj studija, pokazala je da emocionalna inteligencija predviđa radni učinak, ali da snaga te veze zavisi od posla. Najjača je u ulogama sa visokim emocionalnim radom - tamo gdje je upravljanje sopstvenim i tuđim emocijama srž zadatka, kao u prodaji, usluzi, zdravstvu, obrazovanju i vodjenju. U poslovima sa malo međuljudskog kontakta veza je slabija, jer tamo učinak nose drugi faktori.
Druga važna poruka iz literature jeste da emocionalna inteligencija doprinosi povrh osobina ličnosti i kognitivne sposobnosti, a ne umjesto njih. Crtna EI se preklapa sa emocionalnom stabilnošću, ekstraverzijom i prijatnošću, ali najbolje mjere pokazuju dodatnu, takozvanu inkrementalnu valjanost - dodaju nešto novo predviđanju iznad tih osobina, umjesto da samo ponavljaju ono što već znamo. Drugim riječima, EI nije čarobni štapić koji zamjenjuje stručnost i pamet, nego dodatni sloj koji se isplati upravo u poslovima sa ljudima.
- EI predviđa radni učinak, najjače u poslovima sa visokim emocionalnim radom
- U ulogama sa malo međuljudskog kontakta veza je slabija
- EI doprinosi povrh ličnosti i kognitivne sposobnosti, a ne umjesto njih
- Najveća vrijednost je u vodjenju, prodaji, usluzi, zdravstvu i obrazovanju
Selekcija: zašto se sve češće traži u oglasima
Kad poslodavac u oglas upiše "razvijene komunikacijske vještine", "rad pod pritiskom" ili "timski duh", on zapravo opisuje komponente emocionalne i socijalne inteligencije. Stručno znanje se relativno lako provjerava kroz diplome i testove znanja; mnogo je teže unaprijed procijeniti hoće li neko umjeti da smiri konflikt, da prizna grešku ili da održi pribranost kad stvari krenu naopako. Zato selekcija sve više traži mjere koje hvataju taj dio - bilo kroz strukturisani intervju, bilo kroz validne upitnike.
Tu je važno razlikovati ozbiljan instrument od zabavnog kviza. Za odluke koje utiču na nečiju karijeru ima smisla samo mjera koja je normirana naspram populacije, koja počiva na prepoznatljivom naučnom modelu i koja je iskrena o granicama samoprocjene. Naš test emocionalne inteligencije (SKL-EI) je crtna, samoprocjenska mjera od 30 stavki na četvorograničnom modelu Mejera i Salovija, sa normiranim rezultatom i percentilom; pošten je o tome da hvata vaš samoopaženi emocionalni stil, što je dragocjeno za samorefleksiju i razvoj, ali ga ne treba pretvarati u jedini kriterijum zapošljavanja.
Vodjenje i timovi: gdje EI najviše vrijedi
Što je uloga bliža ljudima, to emocionalna inteligencija više vrijedi - a nijedna uloga nije bliža ljudima od vodjenja. Rukovodilac provodi dan u razgovorima koji su gotovo svi emocionalno natovareni: davanje povratne informacije, rješavanje sukoba, motivisanje u lošem periodu, saopštavanje teških odluka. Vodja koji tačno opaža raspoloženje tima, razumije odakle dolazi otpor i ume da reguliše sopstvenu reakciju umjesto da je prospe na druge, stvara okruženje u kojem ljudi rade bolje i ostaju duže.
I u timovima bez formalne hijerarhije emocionalna inteligencija je ono što razlikuje grupu koja se međusobno troši od one koja se nadograđuje. Tome se često pridružuje i radoznalost - otvorenost ka tuđim idejama i spremnost na promišljen razgovor umjesto na brzopleto sukobljavanje. Tu intelektualnu radoznalost mjeri naš test potrebe za saznavanjem (SKL-IC), kao crtu koja opisuje koliko neko traži i uživa u napornom mišljenju. Emocionalna inteligencija i radoznalost zajedno opisuju nekoga ko ume i da sasluša i da promisli - dragocjenu kombinaciju za svaki tim.
- Vodjenje je gotovo u potpunosti rad sa emocijama - tu EI najviše vrijedi
- Tačno opažanje raspoloženja tima i regulisanje sopstvene reakcije zadržavaju ljude
- U timovima EI razlikuje grupu koja se troši od one koja se nadograđuje
- Radoznalost (SKL-IC) i EI zajedno opisuju onoga ko ume i da sasluša i da promisli
Zapošljivost na uskom regionalnom tržištu
Na malom tržištu rada, kakvo je regionalno, za dobra mjesta najčešće konkuriše više kandidata sa vrlo sličnim formalnim profilom - istom vrstom diplome, uporedivim iskustvom, sličnim tehničkim znanjem. Kad se kandidati po struci izjednače, odluka se prelama preko onoga što se teže vidi u biografiji: kako neko komunicira, kako podnosi pritisak, kako se uklapa u tim. Tu emocionalne i socijalne vještine prestaju da budu "meke" i postaju konkurentska prednost.
Za pojedinca to znači da svjestan rad na emocionalnoj inteligenciji nije luksuz nego ulaganje u zapošljivost. Pošten polazak je da znate gdje stojite - ne kroz laskavi kviz, nego kroz normiranu mjeru koja vas iskreno smješta naspram populacije i pokazuje vaše relativne snage. Za poslodavce poruka je simetrična: emocionalna inteligencija je legitiman, naučno utemeljen kriterijum, ali samo kad se mjeri ozbiljnim, normiranim instrumentom i koristi kao jedan od više pokazatelja, nikad kao jedina presuda.
Takođe relevantno: Provjerite svoju radoznalost
Frequently asked questions
Da li emocionalna inteligencija zaista predviđa radni učinak?
Da, ali nijansirano. Meta-analiza Džozefa i Njumena pokazala je da je emocionalna inteligencija povezana sa radnim učinkom, a veza je najjača u poslovima sa visokim emocionalnim radom - prodaja, usluga, zdravstvo, obrazovanje, vodjenje. U ulogama sa malo međuljudskog kontakta veza je slabija. EI doprinosi povrh ličnosti i kognitivne sposobnosti, a ne umjesto njih.
Zašto poslodavci traže emocionalnu inteligenciju u selekciji?
Stručno znanje se lako provjerava, ali je teško unaprijed procijeniti hoće li neko umjeti da smiri konflikt, primi kritiku ili ostane pribran pod pritiskom - a upravo to često odlučuje o uspjehu u poslovima sa ljudima. Zato selekcija sve češće traži mjere emocionalnih i socijalnih vještina, najbolje kroz strukturisani intervju i validne, normirane upitnike, a ne kroz zabavne kvizove.
Može li se emocionalna inteligencija razviti za bolju karijeru?
Da. Za razliku od stabilnijih osobina, komponente emocionalne inteligencije - čitanje osjećanja, regulisanje sopstvenih reakcija, konstruktivan odgovor na druge - reaguju na svjesnu praksu, povratnu informaciju i koučing. Pošten polazak je da znate gdje stojite kroz normiranu mjeru, a zatim ciljano radite na slabijim granama. To je ulaganje u zapošljivost, naročito na uskom tržištu rada.
Da li je EQ test dovoljan kriterijum za zapošljavanje?
Ne. Crtni (samoprocjenski) test emocionalne inteligencije, kakav je naš SKL-EI, dragocjen je za samorefleksiju i razvoj, ali odražava kako vidite sebe i može ga naduvati laskava slika o sebi. U selekciji ga treba koristiti kao jedan od više pokazatelja, uz strukturisani intervju i druge mjere, nikad kao jedinu presudu o nečijoj karijeri.
References
- Joseph, D. L., & Newman, D. A. (2010). Emotional intelligence: An integrative meta-analysis and cascading model. Journal of Applied Psychology, 95(1), 54-78.
- Mayer, J. D., & Salovey, P. (1997). What is emotional intelligence?. In P. Salovey & D. J. Sluyter (Eds.), Emotional development and emotional intelligence (pp. 3-31). Basic Books.
- Petrides, K. V., & Furnham, A. (2003). Trait emotional intelligence: Behavioural validation in two studies of emotion recognition and reactivity to mood induction. European Journal of Personality, 17(1), 39-57.
- O'Boyle, E. H., Humphrey, R. H., Pollack, J. M., Hawver, T. H., & Story, P. A. (2011). The relation between emotional intelligence and job performance: A meta-analysis. Journal of Organizational Behavior, 32(5), 788-818.
Napravio i vodi doktor psihometrije koji je dizajnirao međunarodne okvire za testiranje za OECD. O timu · Kako se naši testovi prave i validiraju